preskoči na sadržaj

Intervju s knjižničarkom

Bile smo u školskoj knjižnici i pitale knjižničarku Ivu sve što nas je o našoj knjižnici zanimalo smiley

Intervju je u nastavku.

 

 

Dobar dan. Ovdje smo mi,Vida i Jelena i danas ćemo pitati knjižničarku par pitanja. Može?

Knjižničarka: Može, dapače.

Dobro, pa počnimo. Koje su dodatne aktivnosti u knjižnici?

Knjižničarka: U našoj knjižnici osim nekih normalnih događanja i aktivnosti kao što su posuđivanje razno-raznih knjiga i lektira, uvijek možete doći i lijepo se zabaviti. A što bi to značilo? Možete pogledati TV, možete igrati društvene igre, možete se družiti s vršnjacima, možete pročitati koji časopis, možete i pisati zadaću. Možete učiti, možete dobiti informaciju koju tražite. Možete surfati internetom, možemo imati nastavu u smislu, znači, nekakvog suradničkog učenja, možemo surađivati s drugim nekim kulturnim ustanovama, kao što su: kino, Muzej Moslavine, gradska knjižnica, i druge škole.

Dobro. Koliko ima knjiga, a koliko ima lektirnih naslova?

U našoj knjižnici ima 2869 knjiga ukupno, a od toga 1591 lektirnih naslova.

Kakvi su izrazi lica učenika kad ulaze u knjižnicu?

Izrazi lica su uglavnom veseli, opušteni, smireni, zato što znaju da će se u knjižnicu doći opustiti, da će se moći družiti, da će biti ugodno, a mi ćemo ovdje sve napraviti da to tako i bude.

Koja vam je, po vašem mišljenju, najbolja dječja knjiga?

Najbolju knjigu po mom mišljenju ne možemo tako iznijeti samo jednu, ima puno jako dobrih dječjih knjiga, najbolja dječja knjiga je ona koju djeca rado čitaju. Znači, ona koju će progutati u jednom dahu, koju će pamtiti cijeli život, zato stoga i najbolja dječja knjiga je vrlo individualni pojam.

Koliko je ova knjižnica stara?

Pa, sama knjižnica, sama zgrada, sama škola datira iz 1789. Godine, stoga vjerujemo da nemamo nekih točnih podataka, znači, od same knjižnice, ali vjerujemo da su neki prvi začetci isto od tog datuma.

Kakve su vam današnje knjige?

Današnje knjige su prekrasne, kao što su sve knjige prekrasne, one se od prošlosti razlikuju možda samo po temama. Znači, današnje teme dječjih knjiga obuhvaćaju, znači, dječju znatiželju koja se tiče današnjeg vremena, a to su neki ljubavni problemi, to su međuljudski odnosi, to je, npr. Neki problemi između prijateljstva, između obitelji, razdvojenih obitelji, možda problemi na mrežnim stranicama, znamo, mnogi autori obrađuju probleme koji se javljaju na Fejsu, internetu i tako, znači razlikuju se po temama.

Poručite našim čitateljima nešto za kraj.

Za kraj možda ako trebate informaciju, ako trebate knjigu za lektiru ili za razonodu, ako želite ispoljiti svoju kreativnost, ako se želite družiti s vršnjacima, ako želite predah od učenja, ako želite mirni kutak za odmaranje ili za učenje, ako želite surfati internetom, DOĐITE U NAŠU KNJIŽNICU!

Hvala, doviđenja.

 

 Intervju vodile: Marina Patko, Vida Pelin, Jelena Prochazka wink

 

 

 

 

 

 

 

26.9.2011.

U BAJKOVITOM SVIJETU

IVANE BRLIĆ - MAŽURANIĆ

 

Uspomena 

na prvi festival

Ivane Brlić - Mažuranić

ODRŽAN

U SLAVONSKOM BRODU ,

11. listopada 1970.

 

 

 

Ivana Brlić - Mažuranić

Rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu, a umrla je 21. rujna 1938. u Zagrebu.

Godine 1882. s roditeljima se preselila u Zagreb u kuću svoga djeda Ivana Mažuranića (prvog bana pučanina) u Jurjevskoj ulici. Od školskog onrazovanja Ivana je završila samo dva razreda djevojačke škole u Zagrebu. Zahvaljujući obiteljskoj sredini i otmjenim intelektualnim krugovima, u kojima se kretala, stekla je visoku naobrazbu. S petnaest godina počela je pisati svoj DNEVNIK. Udala se vrlo mlada, na osamnaesti rođendan, za mladog odvjetnika Vatroslava Brlića i s njim preselila k njegovoj obitelji u Brod na Savi (Slavonski Brod).Pravu i neposrednu pobudu na književno stvaranje, prema vlastitom priznanju, dala su joj njezina djeca koja su radoznalo upijala priče iz njenih usta. Književnih djela napisanih baš za djecu bilo je tada vrlo malo. Ivana je svoju književnu nadarenost izražavala raznim književnim vrstama. Njezin stvaralački rad očitovao se u pjesmama, crticama, pričama, bajkama, basnama, pripovjetkama i romanima, no najpoznatije ipak u oblikovanju svijeta dječje priče i bajke.

Izdana su joj djela:

1902. - Valjani i nevaljani (priče i pjesme)

1905. - Škola i praznici ( pripovjetke)

1912. - Slike (pjesme)

1913. - Čudnovate zgode šegrta Hlapića (roman)

1916. - Priče iz davnine

1923. - Knjiga omladini (proza i stihovi)

1937. - Jaša Dalmatin - potkraj Budžerata (pustolovno -  

            povijesni roman)

 

PRIČE IZ DAVNINE su najviši domet književnog stvaralaštva Ivane Brlić - Mažuranić, ali i u cijelom svijetu. Prevedene su na desetak stranih jezika, čak i na kineski. Stekla je svjetsku slavu, nazvana je "hrvatskim Andersenom". Posebno priznanje za svoj rad postigla je 1937. godine kad je izabrana, kao prva naša književnica, za člana Hrvatske akademije znanosti i umetnosti. HAZU ju je dva puta predlagao za Nobelovu nagradu.

Prema romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića snjimljen je domaći crtani film Šegrt Hlapić, prva  animacija po hrvatskom književnom predlošku.

Ivana Brlić - Mažuranić nam je ostavila u Pričama iz davnine nenadmašno remek-djelo na području naše ii svjetske dječje literature jedinstvenog stila ističući i ljepotu i mogućnost izražavanja na našem materinjem jeziku.

 

 

Ali PRIČE IZ DAVNINE imaju i nastavak. To je predivan roman STRIBOROVIM STAZAMA koji je tiskan 1997. godine u Splitu. Autorica je Snježana Grković-Janović. Njezina bajkovita priča (zapravo roman) ima žalostan početak. Potražite knjigu, budite strpljivi u čitanju jer na kraju će, kao i u svakoj bajci sve biti dobro, onoliko dobro koliko to može biti. I nećete biti žalosni kad zatvotite knjigu.

Da biste mi povjerovali, nudim vam naslovnicu knjige, sadržaj knjige, kartu Drugog svijeta (mjesto zbivanje radnje romana STRIBOROVIM STAZAMA i Ivaninih priča), kratak životopis književnice Snježane Graković-Janović te odu suvremene književnice Vesne Krmpotić objema: Ivani i Snježani.

 

 

 

 

Dragica Galić

 

 

 

  :: opširnije :: 


objavio: Marina Maltarski  datum: 20. 5. 2015. 15:52
 





Tražilica



Logo škole


Sponzor


Energetska obnova

      ISTOČNA ZGRADA

 

        ZAPADNA ZGRADA


Učimo zajedno II.


 


 


 


 


Vozni red autobusa


Kalendar
« Rujan 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji


Anketa
Jeste li ikada bili žrtva vršnjačkog nasilja?






 

Kada zvono zvoni

 

JUTARNJI TURNUS

1.šk.sat 8:00 – 8:45

2.šk.sat 8:50 – 9:35

  veliki odmor 15 min.

3. šk.sat 9:50 – 10:35

  veliki odmor 15 min.

4.šk.sat 10:50 – 11:35

5.šk.sat 11:40 – 12:25

6.šk.sat 12:30 – 13:15

 

POSLIJEPODNEVNI TURNUS

1.šk.sat 13:30 – 14:15

2.šk.sat 14:20 – 15:05

  veliki odmor 15 min.

3. šk.sat 15:20 – 16:05

4.šk.sat 16:10 – 16:55

5.šk.sat 17:00 – 17:45

6.šk.sat 17:50 – 18:35

 


Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju